english





Mjerenje konkurentnosti Hrvatske

2008. - Hrvatskoj 61. mjesto na ljestvici


Na ljestvici globalnog indeksa konkurentnosti (Global Competitivness Index) Hrvatska je u godinu dana zabilježila pad od četiri mjesta, sa prošlogodišnje 57. na 61. poziciju. Svojom pozicijom Hrvatska je već treću godinu za redom bolje rangirana od novih članica Europske unije Rumunjske i Bugarske. Također, ove je godine pozicionirana je i ispred Mađarske koja je zabilježila pad od čak 14 mjesta sa 47. na 62. poziciju, te Turske koja je sa 53. potonula na 63. mjesto.



> PREZENTACIJA S PREDSTAVLJANJA REZULTATA 2008.

---------------------------------------



2007. - Hrvatska u konkurentnosti bliža zemljama Europske Unijer>

Na ljestvici globalnog indeksa konkurentnosti (Global Competitivness Index) Hrvatska se nalazi na 57. mjestu, čime se približila nekim novim članicama Europske Unije – Poljskoj na 51. mjestu i Mađarskoj na 47. Rumunjska i Bugarska, najnovije članice Unije, pozicionirane su iza 70. mjesta. Najkonkurentnija zemlja svijeta ove je godine SAD. Prema indeksu poslovne konkurentnosti (Business Competitiveness Index), koji mjeri konkurentsku sposobnost kompanija, Hrvatska se nalazi na 60. mjestu, dok se nove članice Europske Unije nalaze između 30. i 50. mjesta (Češka 32., Slovenija 35., Slovačka 44., Mađarska 47.).



> PREZENTACIJA S PREDSTAVLJANJA REZULTATA 2007.

---------------------------------------

2006. – Hrvatska značajno poboljšala svoju globalnu konkurentnost

Prema globalnom indeksu konkurentnosti (Global Competitivness Index) Hrvatska je u odnosu na prošlu godinu napravila značajan skok sa 64. mjesta na 51. mjesto (s jednakim prosjekom bodova od 4,3 kao i 50. Indonezija), što predstavlja napredak od 13 mjesta. Tim pomakom Hrvatska se posve približila naprednim tranzicijskim zemljama - Slovačkoj na 37., Mađarskoj na 41. i Poljskoj na 48. mjestu, dok su niže rangirani kandidati za ulazak u EU – Rumunjska (68) i Bugarska (72). Susjedne zemlje Makedonija, Srbija i Crna Gora, te Bosna i Hercegovina nalaze se iza 80. mjesta, dok je Slovenija ove godine niže rangirana za 3 mjesta. Istodobno, prema indeksu poslovne konkurentnosti (Business Competitiveness Index), koji mjeri konkurentsku sposobnost kompanija, Hrvatska se s prošlogodišnjeg 65. mjesta popela na 56. mjesto od 121 zemlje, zabilježivši napredak od devet mjesta.

> PREZENTACIJA S PREDSTAVLJANJA REZULTATA 2006.

---------------------------------------

2005.- vidljive određene naznake pozitivnih promjena u Hrvatskoj

Prema Indeksu konkurentnosti rasta (Growth Competitiveness Index) Hrvatska je ove godine na 62. mjestu od 117 zemalja, što predstavlja, u odnosu na prošlu godinu, realni rast od 2 mjesta. Na Indeksu poslovne konkurentnosti (Business Competitiveness Index) Hrvatska se sa 72. mjesta popela na 63. mjesto što predstavlja realni rast od čak 12 mjesta. Istovremeno je Hrvatska prema Indeksu globalne konkurentnosti (Global Competitiveness Index), čija je metodologija dijelom izmijenjena u odnosu na prošlu godinu, napredovala realno čak 19 mjesta, odnosno sa 79. mjesta od 104 zemlje na 64. mjesto od 117 zemalja. Primjetno je da Hrvatska ove godine zauzima ujednačeno mjesto, odnosno od 62. do 64., prema sva tri indeksa.
Rezultati Izvješća pokazuju da se konkurentska pozicija Hrvatske poboljšava, te da se drži u grupi s Bugarskom i Rumunjskom. Druge usporedive tranzicijske zemlje, primjerice Slovenija, Estonija, Slovačka, Mađarska i Češka su ispred Hrvatske, dok iz skupine tranzicijskih zemalja iza Hrvatske su i dalje Makedonija, Srbija i Crna Gora, te Bosna i Hercegovina.

> PREZENTACIJA S PREDSTAVLJANJA REZULTATA 2005.

---------------------------------------

2004. – značajan pad pozicije Hrvatske

Prema Indeksu konkurentnosti rasta (Growth Competitiveness Index) Hrvatska je s 53. pala na 61. mjesto od 104 zemlje, što predstavlja realni pad od 5 mjesta. Prema Indeksu poslovne konkurentnosti (Business Competitiveness Index) prošle je godine Hrvatska bila rangirana na 62. mjesto, a ove godine zauzima 67. mjesto od 93 zemlje, što je realni pad za 4 mjesta.

Rezultati Izvješća pokazuju da su usporedive tranzicijske zemlje, primjerice Rumunjska, Bugarska, Estonija, Slovačka i Češka zabilježile u odnosu na prethodnu godinu rast prema oba Indeksa. Primjetno je također i da je prema novoizvedenom Indeksu globalne konkurentnosti (Global Competitiveness Index) Hrvatska na samom začelju tranzicijskih zemalja, iza Hrvatske nalaze se samo Makedonija, Srbija i Crna Gora, te Bosna i Hercegovina, dok su primjerice Bugarska i Rumunjska znatno ispred.

> PREZENTACIJA S PREDSTAVLJANJA REZULTATA 2004.


Zaključak: trogodišnji trend Hrvatske (2002.-2004.)

  • Pozicija Hrvatske se pogoršava

  • Dinamika promjena u Hrvatskoj je prespora – usporedive zemlje su nas pretekle

  • Gospodarstvenici neprestano ukazuju na iste probleme: neučinkovita birokracija, korupcija, tehnološko zaostajanje, neadekvatno obrazovana radna snaga…

  • DRUGE ZEMLJE RADE BRŽE I KVALITETNIJE POMAKE OD NAS!

---------------------------------------

2003. – bez većih promjena pozicije Hrvatske

Prema Indeksu konkurentnosti rasta zabilježen je pomak s prošlogodišnjeg 58. mjesta između 80 zemalja, na 53. mjesto od 102 zemlje. Prema poslovnom indeksu konkurentnosti (BCI, koji se do 2002. godine zvao Indeks mikroekonomske konkurentnosti, MICI), prethodne godine Hrvatska je bila rangirana na 52. mjesto između 80 zemalja, a ove godine zauzima 62. mjesto između 95 obuhvaćenih zemalja.
Primjetno je kako su nama najbliže zemlje – Slovenija, Mađarska, Rumunjska i Bugarska zabilježile pad prema oba indeksa konkurentnosti. Uključivanje novih zemalja u analizu nije imalo većih posljedica na ukupni plasman Hrvatske jer je većina tih zemalja zauzela niže mjesto na ljestvicama konkurentnosti, te je primjerice Srbija rangirana na 77. mjesto, a Makedonija na 81. mjesto prema konkurentnosti rasta.

> PREZENTACIJA S PREDSTAVLJANJA REZULTATA 2003.

---------------------------------------

Hrvatska je 2002. prvi put uključena u «Izvješće o globalnoj konkurentnosti» Svjetskog gospodarskog foruma. Izvješće o globalnoj konkurentnosti priznato je kao vodeća svjetska usporedba zemalja prema različitim mikroekonomskim i makroekonomskim faktorima koji utječu na konkurentnost i rast. Prvi put objavljeno 1979. godine, ovo Izvješće pruža najiscrpniju ocjenu konkurentnosti preko 100 razvijenih gospodarstava i gospodarstava u razvoju.

Cilj ovog Izvješća je pružiti jedinstven alat za benchmarking za:

  • poduzeća u razvoju poslovnih strategija i vodič za investicijske odluke

  • vlade u identificiranju prepreka ekonomskom razvoju i pomoć u stvaranju boljih ekonomskih politika

  • znanstvenu zajednicu pri analizi trenutne poslovne okoline i u usporedbama s ostalim gospodarstvima

  • organizacije civilnog društva u učenju o stanju konkurentnosti njihove zemlje u usporedbi s ostalima.

Nacionalno vijeće za konkurentnost je partner institut Svjetskog gospodarskog foruma u Programu globalne konkurentnosti.

---------------------------------------

2002. – prvo usporedivo mjerenje konkurentnosti Hrvatske

Prema “Izvješću o globalnoj konkurentnosti 2002-2003” Hrvatska se našla na 58. mjestu po indeksu koji mjeri mogućnost rasta njenog gospodarstva, te na 52. mjestu po indeksu koji mjeri mikroekonomsku konkurentnost. Usporedbe rezultata Hrvatske sa zemljama u tranziciji u okruženju su pokazale da hrvatska poduzeća proživljavaju osnovne strukturne promjene, ali u tome zaostaju u odnosu na druge zemlje. Hrvatska je u nešto boljoj poziciji od Rumunjske i Bugarske, ali bitno zaostaje za naprednim tranzicijskim zemljama poput Slovenije i Mađarske.

> PREZENTACIJA S PREDSTAVLJANJA REZULTATA 2002.

---------------------------------------


 


 

 
Nacionalno vijeće za konkurentnost
Šoštarićeva 2, HR - 10000 Zagreb - Tel. +385 1 6304 853, +385 1 6304 855, Fax. +385 1 6304 856
Copyright 2003. NVK. Sva prava pridržana.